I ribe pate

Broj komentara : 10 Age : 60 Registration date : 2008-01-20

Nezamislivo je da ribe nemaju receptore boli.
Potrebni su im da bi preživjele...
prof.Frank Hird,Sveučilište u Melbourneu

Zamisli ulovljenu ribu koja,vapeći za životom,traži kisik kojeg ne može uzeti iz zraka.Zamisli kako bi tebi bilo da te neko stavi pod vodu i ne pušta da udahneš zrak.

HVATANJE RIBA JE OKRUTNO!

Ribe su,zajedno sa slučajnim žrtvama,uključujući delfine,ptice i kornjače,uhvaćene i stisnute satima s kamenjem i krhotinama u velike mreže.Izvučene iz morskih dubina,ribe proživljavaju naglu promjenu pritiska,pri čemu često jak unutrašnji pritisak dovodi do prsnuća plivaćeg mjehura,iskakanja očiju i izbacivanja želuca na usta.Tada ih bacaju na palubu broda gdje se polako guše ili umiru zgnječene.Druge su još žive kada im prerežu vratove i raspore trbuhe.
Ribe mogu umirati i po nekoliko sati!

JEDENJE RIBA JE NEZDRAVO!

Ribe zbog nemogućnosti izlučivanja zadržavaju teške metale u tijelu,nakupljene ljudskim zagađivanjem mora i rijeka.Nekoliko hiljada ljudi umire svake godine od trovanja ribom i školjkašima.Svjetska zdravstvena organizacija djeci i trudnicama preporučuje apstinenciju od tunjevine i skuše,jer te ribe imaju znatno veće koncentracije živinih spojeva koji dokazano oštečuju nervni sistem.Mjerenjima količine žive,arsena,olova i kadmija u ribi,rakovima i školjkama iz Jadranskog mora,utvrđena je njihova znatna zagađenost.
Riba,kao i meso ostalih životinja sadrži holesterol,a biljni izvor omega-3 masnih kiselina,sigurno je bolji izbor.

Ribe izrazito pate kada ih hvataju i ubijaju radi njihovog mesa.Bilo da su uhvaćene udicom ili mrežom,ribe proživljavajustrah baš kao i ljudi.
Po sposobnosti osjećanja boli,ribe su izjednačene s ljudima,psima,mačkama i svim drugim životinjama.

Broj komentara : 4 Registration date : 2009-04-16

JAPAN . Najzdravija hrana na svijetu

Tipična japanska ishrana siromašna je mastima. S japanskim restoranima i sushi barovima, rasprostranjenim po cijelome svijetu, japanska hrana više se ne smatra neriješenom svjetskom misterijom, kako je to nekada bilo. Zapravo, sve ve�?i broj ljudi prepoznaje japansku hranu kao jednu od najzdravijih u svijetu

Tipična japanska ishrana siromašna je mastima. S japanskim restoranima i sushi barovima, rasprostranjenim po cijelome svijetu, japanska hrana više se ne smatra neriješenom svjetskom misterijom, kako je to nekada bilo. Zapravo, sve ve�?i broj ljudi prepoznaje japansku hranu kao jednu od najzdravijih u svijetu. Uz ri?�u i konstantno prisutne morske plodove koji se nude i na glavnim ulicama, tradicionalna japanska ishrana je impresivno slaba na holesterolu, masno�?ama, kalorijama. Pritom je veoma bogata prehrambenim vlaknima. Nije ni čudo da Japanci imaju najdu?�i ?�ivotni vijek.

Kao i svaka druga, japanska kuhinja je produkt kulture koja ju stvara. U Japanu �?ete uočiti najupečatljivije razlike tokom sezonskih promjena. trešnjin cvijet u prolje�?e, obojeno liš�?e u jesen. Ljudi u?�ivaju gledaju�?i promjenu sezona, jednako kao i promjenu sezonskih namirnica na svojim stolovima. Japanska tradicionalna kultura često se opisuje kao sezonska kultura. Uz naglasak na svje?� i prirodan ukus, ljudi u Japanu vole da jedu hranu u svojoj "shun" sezoni. Bambus, tuna i haringa jedu se u prolje�?e, bonito u rano ljeto, matusake (vrsta gljiva) i kesteni u jesen.

Vjeruje se da je konzumiranje hrane u svojoj "shun" dobro za zdravlje.

Za Japance se mo?�e re�?i da imaju "estetski apetit", i da ula?�u veliki trud i ljubav u prezentaciju hrane na samo njima svojstven način.

Prehrambeni rituali Japanaca se?�u još iz šestog stolje�?a, kada je budizam proglašen vjerom, te je zabranjeno meso ptica i "četverono?�aca". U ?�elji da naprave svoje bezmesne obroke prijatnijima, pripremali su ih kao da �?e ih "jesti očima", s naglašenom elegancijom.

Uz vizualni utisak tradicionalnih japanskih obroka, prisutno je i veliko poštovanje prema hrani. Prema drevnim budističkim principima, "jelo treba biti duhovno iskustvo koje pru?�a trenutak mirno�?e tokom dana".

Prije nego što uistinu započnete s konzumiranjem hrane, morate u njoj u?�ivati "očima". Oči su velike kao i ?�eludac, to je japanski način objedovanja.

U Japanu, hrana i posu�?e smatraju se dijelom umjetnosti, tu zaista mo?�ete u?�ivati u umjetničkom ukusu i ljepoti izlo?�ene i aran?�irane hrane. te u izboru posuda u kojima se hrana servira.

Ukus sezone, osje�?aj za prirodno, te oko za boju vješto su inkorporirani u "umjetnost" serviranja. Sve u svemu, kada bi japansku kuhinju morali opisati s nekoliko riječi, najbolje bi pristajale riječi "prirodna" i "harmonična". Bez obzira na način na koji je odre�?ena namirnica pripremljena, ona uvijek uspije sačuvati svoj izvorni, dakle prirodni ukus i sve svoje sastojke. Hrana je u harmoniji s prirodom i okru?�enjem, kao i s čovjekom koji jede tu hranu.

SUSHI JE POSTAO SVJETSKA ATRAKCIJA

Sushi je u principu svje?�a riba servirana na vrh fino oblikovane zakiseljene ri?�e. Najbolji i najukusniji , a sasvim sigurno i najseksi primjer japanske kuhinje u Europi je sushi: svaki komad sastoji se od ri?�e začinjene octom i komadi�?a hrskavog povr�?a, ribe ili morskih plodova, umotanih u prepr?�enu algu nori. Kombinacije su beskrajne i ovise samo o mašti onog ko sprema sushi. No, uz sushi svakako ide soja sos, wasabi (japanski hren) i ukiseljene ploške �?umbira.

Sushi definitivno spada u najsenzualniju hranu. Dakako, ne treba zanemariti ni njegovu afrodizijačku stranu: sirova riba, škampi i kavijar - što su sve mogu�?i sastojci sushija - slove kao poznati stimulatori. Doduše, japansku kuhinju nije lako uskladiti s vinima, ali nikada ne�?ete pogriješiti s vrlo suhim bijelim vinima poput Chablisa, Muscadeta, kutjevačke graševine, doma�?eg zelenog silvanca ili sjevernih chardonnaya. Ta vina odlično se sla?�u s jelima od nekuhane ribe kakva su sushi i sashimi. Odva?�ite se i na crna vina, uz sushi probajte burgundski ili crni pinot. Nikada ne�?ete pogriješiti s vrlo suhim bijelim vinima poput doma�?e ??ilavke ili čak Blatine. Oni skloni trošenju i ?�ivotu na visokoj nozi uz sushi �?e svakako odabrati pjenušavac i nipošto ne�?e pogriješiti. Sushi je kod nas ionako na glasu kao jelo za bogataše, što zapravo i nije nu?�no istina. Uostalom, ako sami svladate vještinu spravljanja sushija garantujemo vam mnoge besane no�?i, a na to se ne�?ete ?�aliti, zar ne?

Sashimi i Sushi

Dobar početak za budu�?e majstore poznavanja japanskih kuharskih vještina jest razlikovanje sashimija i Sushija. Sashimi predstavlja tanko narezanu sirovu ribu ili druge plodove mora. Sashimi se, prije konzumacije, štapi�?ima umače u sojin umak u koji se, prema vrsti sashimija, dodaje wasabi, japanski hren u obliku zelene paste.

Najčeš�?e vrste sashimija su maguro (tuna), tako (hobotnica), ika (lignja) i ebi (škamp).

Onog trenutka kada se sashimi stavi na hrpicu ri?�e počinjemo govoriti o sushiju i to jednoj njegovoj posebnoj vrsti: nigiri-zushi.

Uz nigiri, druge vrlo poznate vrste sushija su norimaki, male rolnice s ribom ili plodovima mora gdje je ri?�a umotana unutar ili izvan morske trave, temaki, tuljci napravljeni od norija, punjeni ri?�om i sashimijem, i gunkan, male zdjelice od norija punjene vrlo često ribljom ikrom. Zanimljivo je da se norimaki, planetarno popularna vrsta sushija, u Japanu vrlo rijetko mo?�e na�?i.

Kvaliteta soja sosa procjenjuje se na osnovi četiri va?�na kriterija. To su: boja, viskozitet, miris i okus.

1. BOJA: prirodno proizvedeni soja sos lagano je proziran, ali s nijansom crvenkastosme�?e boje, dok je umjetno proizvedeni soja sos iznimno tamne boje, gotovo crn i neproziran. U staklenoj posudi je najlakše utvrditi boju i kvalitetu soja sosa.

2. VISKOZITET: Prirodno proizvedeni sos da se lako zavrtiti u zdjelici, prilikom čega osloba�?a svoju aromu. Umjetno proizvedeni soja sos je guš�?i pa ga je teško pokrenuti. Pri testiranju u staklenu posudu mo?�ete uroniti štapi�? za jelo: pravi soja sos se jedva dr?�i za štapi�?, dok se umjetno proizvedeni lijepi za štapi�?.

3. MIRIS: Kad u posudi provrtite prirodno proizvedeni soja sos, osloba�?a se kisik, a potom i slo?�eni buke raznih mirisnih komponenti soja sosa kojih zna biti oko 300. Kod umjetno proizvedenog sosa osje�?a se samo jedan te isti mirs, umjetni.

4. OKUS: Prirodno proizvedeni soja sos ima blago i skladno izbalansiranu aromu koju Japanci zovu "umami". Umjetni soja sos je pre?�estokog okusa zbog niza sastojaka i prevelike gusto�?e. U svijetu je poznato oko 8000 vrsta ri?�e.

Priprema ovog ?�ivopisnog jela u BiH ugostiteljstvu pru?�a velike mogu�?nosti u kreiranju menija koji �?e zadovoljiti i najzahtjevnije gurmane. Posebno je zahvalno pripremati ga na hladno toplim bifeima zbog ?�ivopisnog izgleda. Priprema sushija je zahvalna i kada se priprema pred gostom.

SUSHI 181

POTREBNI SASTOJCI:

- 250 gr sushi ri?�e

- 2 šalice vode

- 1 kašika ri?�inog sir�?eta

- 1 kašika še�?era

- 1 kašičica soli

- 5 listova sushi nori

- 1 kašika wasabi hrena

- bambusovi štapi�?i za zamotavanje

- umak od soje

- 1 svje?�i krastavac

- avocado

- rači�?i 250 gr

- 1 kašika susamovih sjemenki

PRIPREMA:

Ri?�u oprati pa je skuhati. Zatim ri?�u izmiješati sa soli, še�?erom, ri?�inim sir�?etom. Svje?�i krastavac i avocado oguliti i narezati na duge trake. Staviti list sushi norija na sredinu bambusovih štapi�?a, u?�i kraj okrenuti prema sebi. Rasporediti 1/5 ri?�ine smjese na nori, ostavljaju�?i 4 cm nepremazanih na krajnjem rubu. Napraviti laganu udubinu paralelno s nepremazanim dijelom ali pored bli?�eg ruba. Staviti malo wasabi hrena u udubinu, zatim dodati rači�?e, avocado, krastavce i susamove sjemenke. Upotrijebiti bambusove štapi�?e za zamotavanje norija oko punjenja. Odstraniti bambusove štapi�?e, pustiti 10 minuta da odstoji, zatim vla?�nim no?�em narezati sushi na kriške od 3 cm ili po ?�elji deblje ili tanje. Poslu?�iti s umakom od soje i dobro rashla�?enom ??ilavkom.

SUSHI OD PILETINE

Sastojci

kuhani pile�?i batak 100 gr

majoneza 1 kašika

sol 1 kašičica

biber 1 kašičica

blanširani listovi špinata 50 grama

ri?�a 1 šalica

še�?er 1 kašičica

ri?�ino sir�?e (mo?�e i jabukovo) 2 kašike

še�?er

morske alge nori 2 lista

sojin umak 2 kašike

Način pripreme

Ri?�u oprati u hladnoj vodi. Istresti je u posudu i zaliti vodom (jedan dio ri?�e dva dijela vode). Kada voda uzavrije, smanjiti vatru na minimum i pokriveno kuhati oko 8 minuta. U toku kuhanja posudu ne otvarati. Kuhanu ri?�u skloniti s vatre i pustiti da odstoji 10 minuta. U me�?uvremenu izmiješati sir�?e i še�?er dok se še�?er ne otopi. Ri?�u istresti u drugu posudu i zaliti je pripremljenom otopinom sir�?eta i še�?era. Posoliti po ?�elji i povremeno miješaju�?i ohladiti. Pripremiti mlaku vodu s malo limunovog soka za namakanje ruku kod oblikovanja. Na listove alge nori staviti ri?�u jedan sloj, na ri?�u slo?�iti blanširane listove špinata, a na sredinu kuhano pile�?e meso s majonezom. Sve zajedno rolovati i ostaviti na hladnom. Kada je rolada ohla�?ena narezati je i poslu?�iti s umakom od soje.

(Ri?�u kuhati na ni?�oj temperature kako bi optimalno nadošla.)

Broj komentara : 4 Registration date : 2009-04-16

RECI ZA RIBU DA JE NEZDRAVA JE GLUPOST.MOJA BABA JEDE RIBU ,MED ,BIJELI LUK I NISAM VIDIO ZDRAVIJU ZENU OD NJE.ZNA STA JE ZDRAVO.MOJI STARCI JU MOLE DA NE JEDE TOLIKO BIJELOG LUKA JER IM MIRIS SMETA I NAGOVARAJU BAKU DA PRESTANE ILI SMANJI NJEGOVO KONZUMIRANJE ,GOVOR DA JE STETNO I SLICNO ,ALI BABA NE SLUSA I ZDRAVIJA JE OD NJIH.VASE RIJECI ZA RIBU DA JE STETNA SU ISTO KAO I RIJECI MOJIH STARACA ZA BIJELI LUK ...LAZ,NARAVNO NE SMIJE SE PRETJERIVATI

Naslov komentara: Re: I ribe pate Tue Apr 28, 2009 2:35 pm

Ako neko nama drag pusi cigarete - ne znaci da su cigarete zdrave. Ili ako neko iz nase okoline svakodnevno konzumira alkohol - ne znaci da je alkohol dobar za zdravlje.
Svi otrovi i otpad koje covjecanstvo proizvede na kraju zavrsava u morima i okeanima - krajnjim recipijentima. Ako zelis vjerovati da su svjetske rijeke, jezera, mora i okeani za zivot ugodna mjesta mjesta u kojima mogu zivjeti zdrave ribe, to je tvoje pravo, ali ne znaci da je to istina.

Broj komentara : 3 Registration date : 2009-12-25

A ako neko nama drag voli zene-jeli to neki problem?hehehe